Asfaltirani seoski putovi

Tijekom mjeseca listopada i studenog asfaltirani su seoski putovi kroz Rašćane u dužini 14 kilometara. Izvođač radova je tvrtka Građevno Vrgorac, sredstva su osigurana od strane Evropske investicijske banke. Za ovakav uspjeh zaslužni su mladi ljudi iz mjesnog odbora isti oni koji su sa krunicom oko vrata 1990. godine krenuli u obranu domovine, a sada se trude i uspjevaju obnoviti selo kako nije bilo ni u prošlom stoljeću. Mjesni odbor na čelu sa predsjednikom Dobroslavom Pejkoviće, dopredsjednikom i članom gradskog vijeća Matkom Bašićem te članovima Ivo i Ivanom Ercegom kao i Juricom Kovačevićem. Kao svoju slijedeću zadaću isti su istakli izgradnju prometnice Rašćane predio Kraljevo guvno preko Osoja do Rodića guvna na cesti Kozica - Šošići čija trasa je očišćena od strane djelatnika Hrvatskih šuma, a ušla je prostorni plan Grada Vrgorca za 2009. godinu.



Tekst i slike: Stjepan Roglić
Da bi vidjeli uvećanu sliku kliknite na nju !

NOVO PLANINARSKO DRUŠTVO U OKRILJU BIOKOVA

Dana 03. svibnja u Rašćanima održana je osnivačka Skupština Hrvatskog planinarskog društva Rašćane. Da bi društvo moglo biti registrirano u skladu sa Zakonom usvojen je Statut i izabrano rukovodstvo i tijela udruge. Za predsjednika je izabran Niko Lendić, za dopredsjednika Jurica Kovačević, a uz navedene u Izvršni odbor izabrani su još Mate Bašić, Mario Pavković, Ivo Erceg i Mate Pavlinović. Tajnik udruge je Marko Selak.

Prema broju članova u inicijativnom odboru i broju prisutnih na Skupštini možemo očekivati da će društvo doprinijeti razvoju i omasovljenju planinarstva sa sjeverne strane Biokova kao i revitalizacija tog prostora. Sad predstoji registracija udruge pri uredu Državne uprave i nakon toga učlanjenje u Hrvatski planinarski savez.
Sve veće zanimanje za planinarstvo kao i teritorijalno pokrivanje cijelog prostora oko Biokova zasigurno će doprinijeti većoj planinarskoj aktivnosti. Svoju podršku novom Društvu obećali su HPD Biokovo – Makarska, HGSS stanica Makarska, Park prirode Biokovo i HPD Sv. Jure - Zagvozd.

Slike i tekst: Stipe Bušelić

Spomenik don Mihovilu Pavlinoviću

U prigodi 120. obljetnice smrti svećenika, domoljuba i književnika don Mihovila Pavlinovića u Rašćanima u Zabiokovlju svečano je otkriven spomenik ovom hrvatskom Prometeju i zastupniku u Hrvatskome saboru i Bečkome parlamentu. Svetu misu u crkvi sv. Mihovila Arkanđela u Rašćanima predvodio je mons. Ante Jurić, splitsko-makarski nadbiskup u miru, uz suslavlje generalnog vikara don Ivana Čubelića, don Vjekoslava Pavlinovića i desetak svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije.
Don Mihovil Pavlinović rodio se 1831. u Podgori, u kojoj je kao župnik proveo najveći dio svećeničkog života, gdje je i umro 1887. Za svećenika je zaređen u splitskoj katedrali 23. rujna 1854. Još kao sjemeništarac pokazivao je svoje domoljublje i pokretačke sposobnosti, te se kao mladi svećenik iza 1860. aktivno uključio u hrvatski preporodni pokret, postavši vođom i ideologom narodne stranke, a više je puta biro biran za zastupnika u Dalmatinskom saboru. Bio je zastupnik i u Hrvatskom saboru i Bečkom parlamentu, gdje je zastupao prava i interese Hrvata. Osobito se zalagao za priključenje Dalmacije Hrvatskoj, suprotno idejama Bajamontija i autonomaša. U Imotskom je 1873. otvorio Narodnu knjižnicu koja i danas nosi njegovo ime.
Brončani spomenik tom hrvatskom velikanu postavljen na prostoru s južne strane Napoleonove ceste, gdje se odvaja put za Njivice i Veliki Godinj, Čalj, a na samom rubu NP Biokovo u Rašćanima otkrili su predsjednik Odbora za podizanje spomenika don Vjekoslav Pavlinović, saborski zastupnik dr. Kajo Bućan i pomoćnica ministra kulture Ana Bilokapić...
Napisao: Ivica Luetić
Fokus 12.10.2007.

Rašćane u brojkama

Posljednji ispraćaj gospođe Vinke Borković, koja je prošlog tjedna preminula u Makarskoj, bio je sedmi sprovod koji se od početka 2008. održao u Rašćanima. Tijekom cijele prošle godine u ovom mjestu održano je 17 sprovoda, što je podatak koji bi samo mogao dodatno potvrditi ionako poznatu činjenicu da su sela u Zabiokovlju na rubu izumiranja.
• Broj stanovnika nakon 2. svjetskog rata: 1800
• Broj stanovnika danas: oko 230
• Stariji od 18 godina: 171
• Mlađi od 18 godina: oko 50
• Broj sprovoda u 2007. godini: 17
• Broj sprovoda u 2008. godini: 7
• Životna dob umrlih: 68 do 82 godine
• Mjesta prebivališta: Makarska i Split po troje, Rašćani jedan
Međutim, treba napomenuti da je u slučaju Rašćana, od sedmero umrlih samo jedno živjelo u samom mjestu, dok su po troje život proveli u Makarskoj i Splitu.
- Lako je shvatiti zašto su mnogi odabrali Makarsku, Split ili Zagreb za mjesta gdje će nastaviti život, kazao je predsjednik mjesnog odbora Rašćane Dobroslav Pejković, kazavši i to da se takav trend ipak zaustavio u proteklih nekoliko godina.
Međutim, podatak o prestanku iseljenja ne znači nužno da su ljudi odlučili ostajati u mjestu. Kako se čini, posrijedi je sasvim drugi razlog, onaj da su, konkretno u Rašćanima, ostali ljudi srednje ili starije životne dobi, kojima život u nekom drugom gradu i drugim uvjetima zapravo više ne znači ništa.
"Molim Boga da se u Rašćanima ponovno vijore pelene"
Župnik iz Rašćana don Ivan Turić, inače brat mnogo poznatijeg Marka Turića, saborskog zastupnika i uglednog zagrebačkog liječnika, u razgovoru za Makarsku kroniku potvrdio je da u Rašćanima više gotovo i nema ljudi koji bi imali razloge za odseliti, i to uglavnom zbog svoje životne dobi. - Mene, koji sam već deset godina u župi Rašćane, žalosti što ovdje nitko ne dolazi niti se vraća. Kako se mjesto više ne nastanjuje, nema ni djece, ni rađanja, ni krštenja, tako da su ostali većinom stariji ljudi. Naravno, starost i bolest kosi i nosi sve nas i u tim je uvjetima jasno da selo izumire te da nas je sve manje. Međutim, ja se i dalje Bogu molim da će se ovdje ponovno po dragovini vijoriti pelene kao nekada, kazao je don Ivan Turić.
Autor: Ozren Franić
Preneseno iz tjednika Makarska kronika, utorak, 12. veljače 2008. godine

Kraća cesta do Makarske

Austrougarska je u prošlom stoljeću započela sa radovima na spajanja Napoleonove ceste sa biokovskim prijevojem Sarnač. Izgradnja je započela iz mjesta Rašćane predio Kraljevo guvno preko Osoja do Rodića guvna na cesti Kozica - Šošići dužine tri kilometra, jedna četvrtina je kolski put a ostalo je konjski put. Stanovništvu je dug vremena ovaj put bio glavna veza sa primorjem. Iseljavanjem stanovništva iz sela staroga Vrdola i u Makarsku najvećim dijelom za posjet rodnom kraju koriste cestu Šošić – Kozica koja je u današnje moderno vrijeme zrela za rekonstrukciju. Tijekom 2006. godine grupa Rašćanaca i Župljana složno je organizirala sastanak 18. lipnja 2006. godine u Domu mladeži u Rašćanima koja je podržala inicijativu izgradnje ove spojne ceste. Osnovan je Odbor za izgradnju ceste Kraljevo guvno - Rodića guvno na čijem čelu je župnik Don Ivan Turić čiji zadatak je svekolika potpora vijećniku Matku Bašiću. Isti je dobio podršku gradonačelnika te je izgradnja ceste ušla u Prostorni plan Grada Vrgorca, a do danas je izrađena i projektna dokumentacija. Izgradnjom ove ceste skratilo bi se putovanje sa sadašnjih devet kilometara na tri kilometra, a vremenski na trećinu vrlo ugodne vožnje. Izgradnjom će se bolje valorizirati ovaj dio planine Biokova koji je dio Parka prirode Biokovo, jer obnavljanjem starih planinskih zaselaka za potrebe turizma poboljšava se standard življenja stanovništva.


Tekst: Stjepan Roglić

Vijadukt "Rašćane"

Kako koristiti Google mapu

slika 1.


slika 2.
Objasniti ćemo kako se pretražuje Google mapa. Ako želite pronaći Osnovnu školu u Gornjim Rašćanima najprije kliknete na „Prikaz veće karte“ označeno je strelicom i natpisom Klikni ovdje (na slici 1). Zatim vam se otvara( slika 2). Da bi došli do Osnovne škole u Gornjim Rašćanima trebate kliknuti sa lijeve strane (oznaka A) . Karta se pomiče do oznake koju tražite, ali je udaljenost velika, pa je potrebno približiti - zumirati.Dovedite miša na poziciju (E) pritisnite lijevi klik i gurajte letvicu prema oznaci(+) to jest prema (B). Možda pri ovom zumiranju nećete naići na Osnovnu školu Rašćani , zato ponovo kliknite na oznaku (A). U donjem desnom kutu nalazi se mali plavi kvadratić kojim možete brže pomicati kartu nego pomoću pozicionara (oznaka C).Pozicionar služi za preciznije pomicanje. Ukoliko želite detaljnjije pretraživanje karte trebate kliknuti na „Pogledaj na Google Earth“ (oznaka D). U ovom slučaju morate na računalu imati instalirani program Google Earth.Detaljniji opis imate na stranici http://www.zagvozd.blogspot.com . Isto vas molimo da nam dostavite primjedbe oznaka na karti,kao i prijedlog upisa novih oznaka, na način kako je opisano na www.zagvozd.blogspot.com Primjedbe i prijedloge dostavite na adresu: zagvozd@gmail.com ili jednostavno upišete u knjigu gostiju koju možete otvoriti na www.zagvozd.net Također molimo da nam na isti način dostavite tekstove koje želite da se objave na ovoj stranici.

Slike Rašćana

Da vidite uvečanu sliku - kliknite na nju!